KULTURA NA SOCIJALNOJ DISTANCI

Kako sada izgleda, socijalna distanca - jedna od najčešće korištenih kombinacija riječi u medijima u posljednjim tjednima – pratit će nas još neko vrijeme. Fotografije rasprodanih auditorija prije nekoliko mjeseci za sada su još žive, ali prolaskom vremena postepeno će blijediti i postajati uspomena na razdoblje prije nego što je pandemija COVID-19 zaljuljala temelje društva i započela mijenjati ljudske navike i svijet kakav smo poznavali. Prema trenutačnoj percepciji trebat ćemo se bar nekoliko idućih mjeseci prilagođavati novoj situaciji te prihvaćati nova pravila koja su nam se još prije par mjeseci činila neprimjerenima u suvremenom društvu. Mada će se mnogima takvo razmišljanje za sada činiti preuranjeno pa možda čak i smiješno, moguće je da će arhitekti neke buduće priredbene infrastrukture voditi puno više brige o udaljenosti između sjedala.

 

Ljudska potreba za kulturnim i drugim zbivanjima nikada u povijesti nije prestala pa su se tako različita događanja odvijala i u vrijeme svjetskih ratova. Naša uloga razvijatelja informacijske platforme za marketing priredbi i prodaju ulaznica navodi nas na razmišljanje o mogućnostima koja ista pruža našim korisnicima. Uz postepeno popuštanje pa nakon toga i otkazivanje pojedinih mjera koje su sada na snazi, postat će aktualan izazov prodaje ulaznica u nekom posebnom režimu koji će osiguravati da se na priredbenim prostorima poštuje zahtijevana socijalna distanca.

 

U dvoranama s numeracijom sjedala, uz primjerenu organizaciju režima samog ulaska u dvoranu te izlaska iz iste, bez ikakve dvojbe moguće je osigurati poštovanje mjera socijalnog distanciranja. Mogla bi se realizirati čak i striktnija razina distanciranja nego što se to može vidjeti u trgovinama. Kao prvo, gledatelji su već godinama navikli kupovati točno određeno sjedalo i poštovati raspored sjedenja u dvorani, a kao drugo, sama logistika objekata, ali i orijentacija unutar istih, ne predstavlja za gledatelje baš nikakav problem. 

 

Dakle, ako je raspored sjedenja za određenu predstavu napravljen uz primjerenu restrikciju raspoloživih sjedala u dvorani, što na predstavama osigurava potrebno rastojanje između gledatelja, sve skupa izgleda dosta elegantno riješeno, ali i operativno izvodljivo. U tom razmišljanju svjesno se distanciramo od pitanja isplativosti same izvedbe predstave ili drugog događaja u nenormalnim uvjetima u kojima se može prodati samo 40-50% raspoloživih sjedala u dvorani.  



Kultura socijalne distance



Prilikom oblikovanja reda sjedenja potrebno je uvažiti i sve ostale specifikacije koje imaju priredbeni prostori. Otvorena infrastruktura poput stadiona ili koncertnih bina na otvorenome u mnogočemu se razlikuju od zatvorene infrastrukture poput kazališnih dvorana, kino dvorana i slično. No, ujedno je moguće u kulturnim ustanovama očekivati znatno višu razinu razumijevanja i aktivne suradnje gledatelja, a to, bar na načelnoj razini, olakšava planiranje i izvedbu posebnih mjera.

 

Drago nam je i veseli nas da smo još jedanput bili u situaciji pokazati inovativnost razvojne ekipe te u rekordno kratkom vremenu nadograditi inače već dobro poznat instrument pretplatničkog računa, odnosno darovne kartice, koji omogućava osim svojih standardnih funkcija i jednostavniji menadžment kupovina u slučaju otkazanih, odnosno odgođenih predstava. Govorimo o učinkovitom te prije svega samim kupcima ulaznica maksimalno prilagođenom rješenju za koje vjerujemo da će ga korisnici platforme Mojekarte brzo usvojiti te početi koristiti na razini dnevne rutine. Blagajnama i računovodstvima kulturnih ustanova spomenuta će novost eliminirati mnoge probleme te uštedjeti ogromne sate rada koji se troše na raščišćavanje samih kupnji i pravoga stanja, ali i na komunikaciji s kupcima ulaznica za otkazane, odnosno odgođene predstave.

 

Zaključimo ovo kratko razmišljanje s poveznicama na dvije zamišljene predstave koje smo pripremili s ciljem vizualizacije izazova prodaje ulaznica u reguliranom režimu koji diktira mjera socijalnog distanciranja. Vjerujemo da će veliki broj čitatelja jednostavno ostvariti vlastiti dojam o tome kako bi predstavljena simulacija dvorana mogla izgledati u realnosti.

 

Rijeka, travanj 2020

 

Zoran Bistrički, savjetnik uprave